Prvi saziv Sabora na zajedničkoj sjednici triju vijeća (društveno-političkog, vijeća općina i vijeća udruženog rada) 22. prosinca 1990. donio je Odluku o proglašenju Ustava RH čime je ispunio svoju ustavotvornu ulogu. Kako je Ustav donesen neposredno pred Božić, naziva se još i "Božićnim Ustavom".
Sve je počelo u ljeto 1990. kada je Predsjedništvo Socijalističke Republike Hrvatske donijelo odluku kojom Saboru predlaže donošenje Ustava. Odluku su na svojim sjednicama 25. i 26. srpnja 1990. podržala sva tri tadašnja saborska vijeća: Vijeće udruženog rada, Vijeće općina i Društveno-političko vijeće.
Kao ciljevi Ustava zacrtani su: određenje Hrvatske kao suverene države hrvatskoga naroda i njezinih državljana pripadnika drugih naroda i manjina, države parlamentarne demokracije, vladavine prava i tržišnog gospodarstva, naveli su iz Sabora.
Na izradi Ustava radila je potom Ustavotvorna komisija u kojoj su bili istaknuti predstavnici političkog i akademskog života. U tu je komisiju bilo imenovano 229 ljudi iz svih društvenih staleža, od kojih su 152 djelotvorno sudjelovali u njezinom radu.
Iz Ustavotvorne komisije proizašla je druga stručna radna skupina u sastavu Veljko Mratović, Smiljko Sokol, Nikola Filipović, Branko Smerdel te tajnik Darko Bekić.
Konačni tekst prijedloga Ustava priredila je "Redakcijska skupina" u sastavu Vladimir Šeks, Smiljko Sokol i Zdravko Tomac. Izvorišne osnove odnosno preambulu napisao je osobno prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman. (Hina)
