John Byrum je, u više razgovora s novinarima, otkrio kako mu je duže vrijeme bila želja napraviti filmsku obradu romana W. Somerseta Maughama “Oštrica britve” (1944.). Kad je primjerak te knjige darovao svojoj prijateljici Margaret Kelley, koja je tada bila u bolnici zbog porođaja, sutradan u 4 sata ujutro nazvao ga je Margaretin suprug Bill Murray i predstavio se kao “Larry Darrel”, odnosno glavni lik iz romana, kojeg je pročitao u jednom dahu.
Oduševljeni novim projektom, njih dvojica su putovali Amerikom i radili na scenariju. Međutim, puno je teže bilo naći producente za film. Na kraju je postignut dogovor s Columbia Pictures, Murray će glumiti u njihovim ‘Istjerivačima duhova’, a oni će financirati ‘Oštricu britve’.
Amerikanac u Parizu
Osim Murraya, koji je ovu smatrao jednom od svojih najvažnijih uloga, u filmu se u glavnim ulogama pojavljuju Theresa Russell, Catherine Hicks, Denholm Elliott, Peter Vaughan i James Keach. Byrum potpisuje režiju, a zajedno s Murrayom i scenarij, dok je glazbu skladao Jack Nitzsche. Producenti filma su bili Robert P. Marcucci i Harry Benn. Film traje 129 minuta.
Radnja prati Larryja Darrela, Amerikanca, koji se sa svojim prijateljem Grayom (Keach) prijavljuje za dragovoljačku bolničarsku službu u Prvom svjetskom ratu na zapadnoj bojišnici u Francuskoj. Kod kuće ostavlja zaručnicu Isabel (Hicks) s kojom se treba vjenčati i zaposliti u brokerskoj kući njezinoga oca. Međutim, ratna iskustva toliko promijene Larryja da on, nakon povratka iz Europe, odgađa sve te planove i vraća se u Europu, točnije odlazi u Pariz gdje živi obavljajući fizičke poslove. Sve više zainteresiran da pronađe dublji smisao života, Larry počinje čitati i proučavati stare tekstove, što ga na koncu odvodi u Indiju. Nakon duhovnih iskustava tamo vraća se ponovno u Pariz gdje sreće svoj stare prijatelje, no ništa više nije kao prije...
Ovaj mali pogled na dio radnje ‘Oštrice britve’ pokazuje problem s kojim su se morali nositi autori filma. Jednostavno, svega toga je zapravo previše. Priča koju se željelo ispričati doista jest toliko duboka, ali i ‘široka’, tako da jednostavno nije uspjela elegantno sjesti u filmski format, unatoč više od dva sata trajanja.
Financijski neuspjeh
Pokazalo se da je to bilo mišljenje i publike jer je film doživio debakl u kinematografima, zaradivši jedva malo više od polovice svog proračuna vrijednog 12 milijuna dolara. Kritika ga također nije nimalo štedjela, a na Rotten Tomatoes je prikupio tek 50 posto. Na IMDb-u mu je trenutačna ocjena 6,4.
Murray je priznao da je bio u zabludi kad je vjerovao da će se film svidjeti publici, ali da je “iskustvo vrijedilo truda”. Zadnjih desetak godina, međutim, film je stekao određen broj svojih pristaša koji ga smatraju kultnim ostvarenjem, što u neku ruku svakako i jest. Kako je napisao filmski kritičar Nathan Rabin: “Ako je film i bio neuspjeh, bio je to časni i plemeniti neuspjeh”. Tako da pogledati ‘Oštricu britve’ danas nipošto nije gubitak vremena.