U spomen na Kristovo uskrsnuće, kao temelj kršćanske vjere, slavi se Uskrs, najstariji i najveći kršćanski blagdan. Uskrs je blagdan koji pokazuje pobjedu života nad smrću, pobjedu radosti nad tugom, pobjedu nade nad beznađem i pobjedu Božanske i Kristove ljubavi u korist svakog vjernika.
- Uskrsnuće daje nadu da će i čovjek, baš poput Isusa, jednog dana uskrsnuti, odnosno da ga negdje drugdje čeka vječni život te ga podsjeća na zahvalnost Spasitelju, kazao je mr. don Dario Tičić, župnik Župe sv. Stošije Biograd na Moru i dekan Biogradskog dekanata.
Vazmeno trodnevlje, veliko je otajstvo. Otajstvo nad otajstvima, srž svih drugih otajstava Crkve.
- Na Veliki četvrtak na misi Večere Gospodnje liturgijskim slavljima na otajstven način proslavlja se i obnavlja ustanovljenje Euharistije i svećeničkog reda, čime i službeno započinje Vazmeno trodnevlje: Veliki četvrtak, Veliki petak, Velika subota, koji završavaju Kristovim uskrsnućem, blagdanom Uskrsa, rekao je don Dario.
Obredi Velikog trodnevlja
Na misi Večere Gospodnje, spominjemo se Posljednje večere na kojoj se Krist dao svima nama za hranu spasenja, za lijek besmrtnosti.
- To je otajstvo Euharistije, izvor i vrhunac kršćanskoga života, istaknuo je don Dario, dodajući kako se u četvrtak zavežu zvona, odnosno više ne zvone do “Slava Bogu na visini…” na Veliku subotu.
Zanimljivost Mise Večere Gospodnje je pranje nogu, slikovita gesta kojom svećenik ponavlja ono što je Isus učinio svojim učenicima na Posljednjoj večeri, kada im je služenje drugima predstavio kao obilježje njegove vlasti.
- Završnica Velikog četvrtka je vjerničko pjevanje “Gospinog plača” kako bi još dublje proživjeli Isusovu smrtnu borbu u Getsemaniju, ističe don Dario.
Veliki petak je dan strogog posta i nemrsa. Naime, Veliki petak i Pepelnica ili Čista srijeda jedini su dani u godini kada Crkva propisuje strogi post i nemrs. Vjernik toga dana jede samo jedan puni obrok “do sita”, jer je post i ne jede meso, jer je nemrs.
- Veliki petak je dan kad su ljudi ubili Boga, tako su bar mislili ubijajući Bogočovjeka. Na Veliki petak nema sv. mise, obilježava se sjećanje na Isusovu muku i smrt na križu, podsjeća don Dario.
Obredi započinju u šutnji i bez pjesme. Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, da se simbolizira Isusova muka i smrt, a vjernici se u crkvi okupljaju razmišljajući o Isusovoj muci.
Kristov križ, središte povijesti svijeta
- Nakon što posluša izvještaj o muci Kristovoj, zajednica moli za sve nakane Crkve, klanja se Križu, odnosno ljubljenje Križa i pristupa Euharistiji, blagujući čestice koje su pohranjene na misi Večere Gospodnje prethodnoga dana, navodi don Dario.
Kristov križ u središtu je povijesti svijeta. O njemu ovisi život, spasenje, sreća svakoga čovjeka. Drvo je križa uzrok spasenja i života.
- Slijedi tradicionalna procesija s Križem, a pjeva se “Puče moj” i druge pjesme Velikog petka, kaže don Dario.
Velika subota obilježena je dubokom tišinom, slavi se Isusovo uskrsnuće. Visoki subotnji rituali prepuni su simbola. Svjetlo i tama, voda i vatra, kruh i vino.
- U noći između Velike subote i Uskrsa održava se u crkvama uskrsno ili vazmeno bdijenje, na kojemu se slavi za Rimokatoličku crkvu najvažnija sveta misa u liturgijskoj godini i njome počinje uskrsno vrijeme, razumljivim riječima će naš sugovornik.
Pred početak Vazmenog bdijenja u crkvi su pogašena svjetla, a vjernici su se okupili ispred nje uz oganj koji simbolizira život i radost.
Muka, Smrt, Uskrsnuće
- Liturgija započinje paljenjem uskrsne svijeće, koju svećenici unose u zamračenu crkvu te se njen plamen prenosi na svijeće vjernika, a vatra simbolizira novi život i uskrsnuće. Tijekom mise pali se i uskrsna vatra na uskrsnoj svijeći, naglasio je don Dario.
A jedna od najradosnijih vijesti koja se mogla dogoditi ljudskom rodu, kaže on, jest događaj Uskrsa i njegova poruka: ljubav nije jaka kao smrt, ona je jača od smrti. Ljubav utemeljuje obitelj iz koje se rađa novi život.
- Snaga tajnovite Muke, Smrti i Uskrsnuća je središte i ishodište svega vjerovanja, nadanja, našeg mira i radosti u Gospodinu. Uskrs je proslava života, najstariji i najveći kršćanski blagdan kojim se obilježava nedjelja Gospodinova uskrsnuća te njegova pobjeda nad smrću i grijehom. To je istina temelj naše vjere. Teško možemo zamisliti kako bi izgledala povijest čovječanstva bez vjere u Boga, Isusa Krista i njegovo uskrsnuće, poručio je don Dario.
Na sam Uskrs vjernici na jutarnju misu, u novije vrijeme i na misu Velike subote, donose košare s hranom koja se blagoslivlja. U košari s hranom, koju će vjernici blagovati za uskrsni doručak, nalaze se kuhana šunka i drugi suhomesnati proizvodi, kruh - pogača, mladi luk ili rotkvice, sol, vino a neizostavni dio svake uskrsne košare su šarena uskrsna jaja koja se ukrašavaju na Veliku subotu.
Okupljanje obitelji za slavljenje Uskrsa
- Ne prepuštaj se očaju. Mi smo ljudi Uskrsa i aleluja je naša pjesma, izričit je don Dario.
Slavi se Kristovo uskrsnuće pa se pjevaju veselije i svečanije pjesme, a treća od pet crkvenih zapovijedi nalaže vjernicima da se barem jednom godišnje ispovjede i o Uskrsu pričeste.
Uskrs je svetkovina kada slavimo to što u smrti ne padnemo u mrak, nego ulazimo u svjetlo te znademo da smo sigurni u rukama Boga koji ljubi.
- Obitelji se okupljaju da bi slavile Uskrs. Ima li boljeg načina da ga proslavimo od provođenja nekoliko sati na putovanju Kristovog života. Neka nas radost uskrsnuća uzdigne iz usamljenosti, slabosti i očaja ka snazi, ljepoti i sreći. Neka žiteljima Zadarske županije donese Božju ljubav i mir, pomirenje s Bogom i ljudima, učvrsti vjeru u uskrsnuće, poželio je Pažanin, don Dario Tičić.
