Cvjetnicom započinje Veliki tjedan, spomen na posljednje dane Isusova života, njegovu muku i smrt. Prvi je dan Velikoga tjedna – Cvjetnica ili Muke Gospodnje, koja se u Katoličkoj crkvi slavi kao spomen na slavni Kristov ulazak u Jeruzalem, kada ga je narod pozdravljao palminim i maslinovim grančicama. Posebno se slavi Vazmeno trodnevlje - Veliki četvrtak, Veliki petak i Velika subota, vazmeno ili uskrsno bdjenje...
- Vrhunac Velikog tjedna je Vazmeno trodnevlje koje završava Uskrsom. Vazmeno trodnevlje, veliko je otajstvo. Otajstvo nad otajstvima, srž svih drugih otajstava Crkve. Uskrsnuće Isusovo u je temeljna kršćanska istina da je Bog - Otac svoga Sina Isusa Krista treći dan uskrisio od mrtvih, odnosno da je Isus umro i uskrsnuo, rekao je don Dario Tičić, župnik Župe svete Stošije u Biogradu na Moru.
Na Veliki četvrtak započinje Vazmeno trodnevlje. Prisjećamo se Isusove posljednje večere s apostolima. Tog dana Isus je ustanovio Euharistiju to jest svetu misu i pričest te ujedno i sakrament svetog, svećeničkog reda. Upravo zato Veliki četvrtak je Dan svećenika.
- Na misi Večere Gospodnje, spominjemo se Posljednje večere na kojoj se Krist dao svima nama za hranu spasenja, za lijek besmrtnosti. To je otajstvo Euharistije, izvor i vrhunac kršćanskoga života, rekao je don Dario, dodajući kako se na Veliki četvrtak zavežu zvona, odnosno više ne zvone do “Slava…” na Veliku subotu.
Isusova muka i smrt na Križu
Zanimljivost Mise Večere Gospodnje je pranje nogu, slikovita gesta kojom svećenik ponavlja ono što je Isus učinio svojim učenicima na Posljednjoj večeri, kada im je služenje drugima predstavio kao obilježje njegove vlasti.
- Prema lijepoj tradiciji, vjernici završavaju Veliki četvrtak pjevanjem “Gospinog plača” kako bi još dublje proživjeli Isusovu smrtnu borbu u Getsemaniju, ističe don Dario Tičić iz Paga na istoimenom otoku, gdje je mladu misu predvodio 9. srpnja 2000. godine, i to je bila prva mlada misa u Pagu nakon 65 godina. Veliki petak je dan strogog posta i nemrsa. Naime, Pepelnica ili Čista srijeda i Veliki petak jedini su dani u godini kada Crkva propisuje strogi post i nemrs. Vjernik toga dana jede samo jedan puni obrok “do sita”, jer je post i ne jede meso, jer je nemrs.
- Veliki petak je dan kad su ljudi ubili Boga, tako su bar mislili ubijajući Bogočovjeka. Na Veliki petak nema sv. mise, nije neka komemoracija već se obilježava sjećanje na Isusovu muku i smrt na križu, podsjeća don Dario.
Svećenik nosi odjeću crvene boje, simbol mučeničke smrti. Obredi započinju u šutnji i bez pjesme. Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, da se simbolizira Isusova muka i smrt, a vjernici se u crkvi okupljaju razmišljajući o Isusovoj muci.
- Svećenik kada ulazi u crkvu nema nekog posebnog pozdrava, sve je u nekom posebnom ozračju jer želimo dati posebni pijetet Isusovoj muci, ali suobličiti se s Isusom koji je na križu. Promatrati njega, ići za njegovim križem, promatrajući Kristov križ, vidjeti vlastite križeve u kojima i mi sami nosimo breme križa, ističe don Dario.
Uzrok spasenja i života
U stara vremena na Veliki petak pokazivale su se čestice svetog križa. U Zadarskoj nadbiskupiji čestice svetog križa, dodaje don Dario, posjeduje katedrala svete Stošije u Zadru, crkva svetog Anselma u Ninu, nekadašnja katedrala, te zborna crkva Marijina Uznesenja u Pagu. Te tri crkve dostojno i pravedno posjeduju svete čestice križa.
- Kristov križ u središtu je povijesti svijeta. O njemu ovisi život, spasenje, sreća svakoga čovjeka. Drvo je križa uzrok spasenja i života. Križ nas poziva da se uozbiljimo pred samim sobom, pred Bogom i pred braćom i sestrama. Neka ipak iznad svih drugih sadržaja ovlada našim dušama ljubav Božja prema nama, istaknuo je don Dario.
Nakon što posluša izvještaj o muci Kristovoj, zajednica moli za sve nakane Crkve, klanja se Križu, odnosno ljubljenje Križa i pristupa Euharistiji, blagujući čestice koje su pohranjene na misi Večere Gospodnje prethodnoga dana.
- Slijedi tradicionalna procesija s Križem, a pjeva se “Puče moj” i druge pjesme Velikog petka, kaže don Dario u Biogradu na Moru odakle se širi miomiris blagoslova ne samo za taj drevni, kraljevski grad u srcu Jadrana, već i za cijelu Hrvatsku.
Velika subota obilježena je dubokom tišinom, slavi se Isusovo uskrsnuće.
- Bilo bi dobro nekoliko trenutaka stati kod Kristovog groba i razmisliti što to On za nas učinio i u takvom ozračju ući u slavljenje Vazmene noći. Mi ne vjerujemo samo križu nego i pobjedi uskrsnuća. Stoga, slaviti Uskrs u ovoj vazmenoj noći znači slaviti ljubav Raspetoga, to je izvor novoga nam života, poručio je don Dario.
Svjetlo i tama, voda i vatra, kruh i vino
Visoki rituali Vazmene noći prepuni su simbola. Svjetlo i tama, voda i vatra, kruh i vino.
- Vazbeno bdjenje u svetoj noći je majka svih bdjenja u godini. Pred početak Vazmenog bdijenja u crkvi su pogašena svjetla, a vjernici su se okupili ispred nje uz oganj koji simbolizira život i radost. Liturgija počinje paljenjem uskrsne svijeće, koju svećenici unose u crkvu, a njezin plamen prenosi se na svijeće vjernika. Vatra simbolizira novi život i uskrsnuće, navodi don Dario.
A jedna od najradosnijih vijesti koja se mogla dogoditi ljudskom rodu, kaže don Dario, jest događaj Uskrsa i njegova poruka: ljubav nije jaka kao smrt, ona je jača od smrti. Ljubav utemeljuje obitelj iz koje se rađa novi život.
- Snaga tajnovite Muke, Smrti i Uskrsnuća je središte i ishodište svega vjerovanja, nadanja, našeg mira i radosti u Gospodinu. Uskrs je proslava života, najstariji i najveći kršćanski blagdan kojim se obilježava nedjelja Gospodinova uskrsnuća te njegova pobjeda nad smrću i grijehom. To je istina temelj naše vjere. Teško možemo zamisliti kako bi izgledala povijest čovječanstva bez vjere u Boga, Isusa Krista i njegovo uskrsnuće, poručio je fra Ante istaknuvši kako je vjerovati u Uskrsnuloga znači davati svijetu svjedočanstvo o ljubavi i životu koji se preobražava.
Svojom smrću Isus je otkupio grijehe ljudi, a svojim uskrsnućem je raskinuo lance smrti, čime je život pobijedio smrt...
- Uskrs je poruka svijetu i čovjeku, da život i uskrsnuće imaju zadnju riječ, ono što dolazi poslije križa je uskrsnuće. Njegov križni put ne završava polaganjem u grob, nego uskrsnućem. Uskrs je u Kristu ostvarena pobjeda dobra nad zlom, pobjeda života nad smrću, pobjeda ljubavi nad mržnjom, nade nad očajem, reći će don Dario.
Vječni život zasjao Kristovim uskrsnućem
Kristovim uskrsnućem dobivaju smisao sve naše boli i naša stradanja. Naš ljudski život u Kristovom uskrsnuću dobiva odgovor na ono za čime čovjek traga i što želi ostvariti: vječno trajati, vječno živjeti.
- Uskrs nas poziva da ovdje i sada, u ovom vremenu i na ovom kutku naše zemlje, živimo evanđeoske poruke u odnosu prema Bogu i prema čovjeku. Svjedočiti svoju vjeru je življenje svog krsnog saveza, svagdanjom molitvom i slavljenjem, poštivanjem dostojanstva svakog čovjeka, pomaganjem onima koji žive u bijedi i siromaštvu, koji su prognani i bez doma, kaže sugovornik.
Krist je na sebe uzeo svu bol, sve nepravde i sve grijehe svijeta. Sve se to slilo u njegovo srce.
- No, uskrsnog jutra njegovo srce je zasjalo radošću i svjetlom Božje pobjede nad grijehom i smrću. Ta radost i to svjetlo, koje je zasjalo Kristovim uskrsnućem, jest temelj neugasive nade vječnoga života za svakog čovjeka koji ide Isusovim putem, zaključio je don Dario Tičić.
Tradicija Uskrsa su obojena jaja ili pisanice jer simboliziraju Kristovu muku, Božju ljubav, nadu, ali i milosrđe, radost života i ljubav. Jaja su proljetni simbol novog života, pa su tako postala i simbolom uskrsnuća.
