Gradovi Zadar i Benkovac našli su se u Top 10 gradskih središta koja su u 2021. povukli najviše sredstava iz EU u odnosu na broj ukupno povučenih europskih sredstava svih hrvatskih gradova.
Pokazala je to analiza koju su na portalu Gradonačelnik.hr napravili na temelju konsolidiranih proračuna gradova preuzetih iz FINA. UZ Zadar i Benkovac, odličan je prije dvije godine bio i Nin po pitanju povlačanja EU novca.
Najveći udio povučenih EU sredstava u odnosu na ukupno povučena sredstva svih gradova iz europskih fondova u 2021. su imali Osijek, Slavonski Brod, Rijeka, Zadar, Vukovar, Našice, Šibenik, Vinkovci, Bjelovar i Benkovac. U odnosu na broj stanovnika, najviše su povukli Komiža, Vrlika, Cres, Orahovica, Otok, Beli Manastir, Drniš, Nin, Đurđevac te Benkovac. Najveći rast povučenih EU sredstava u odnosu na 2020. godinu imali su gradovi Vrbovsko, Kaštela, Lepoglava, Ilok, Novigrad, Rovinj, Glina, Zabok. Nin i Pula.
Da su gradovi iz godine u godinu sve uspješniji u povlačenju EU sredstava potvrđuje i najnovija analiza podataka Ministarstva financija o konsolidiranim proračunima gradova za 2021. godinu (podaci za 2022. još nisu dostupni). Podaci naime pokazuju da su gradovi u 2021. godini povukli ukupno 1,49 milijardi kuna (od čega se na Grad Zagreb odnosi 318,5 milijuna kuna), dok je godinu prije povučeno 1,34 milijardi kuna (na Zagreb se odnosilo 229,1 milijun kuna).
Podsjetimo, iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) za razdoblje 2014. – 2020. godine Republici Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno 10,73 milijardi eura. Do kraja 2022. godine ugovoreni su projekti u vrijednosti od 13,79 milijardi eura, odnosno 128,52% dodijeljenih sredstava. Ukupno je isplaćeno 8,95 milijardi eura, odnosno 83,38% dodijeljenih sredstava te je ovjereno 7,60 milijardi eura, odnosno 70,86% dodijeljenih sredstava. Za financijsko razdoblje 2021.-2027. na raspolaganju nam je 25 milijardi eura, iz fondova i NPOO-a.
Inače, piše Gradonačelnik.hr, povlačenje kohezijskih sredstava u novom financijskom razdoblju temelji se na četiri programa – program Konkurentnost i kohezija (PKK), vrijedan 5,2 milijarde eura, Integrirani teritorijalni program (ITP), vrijedan 1,57 milijardi eura, program Učinkoviti ljudski potencijali, vrijedan gotovo dvije milijarde eura te program za ribarstvo i akvakulturu, kojim upravlja Ministarstvo poljoprivrede, a vrijednost mu je 244 milijuna eura.
Što se gradova tiče, najuspješniji je u 2021. bio Osijek koji je povukao najveći udio povučenih sredstava u odnosu na ukupno povučena sredstva gradova – 5,31 posto. Slijede Slavonski Brod sa 4,02 posto, Rijeka sa 3,90 posto, Zadar sa 2,64 posto, Vukovar sa 2,34 posto, Našice i Šibenik sa 2,25 posto, Vinkovci sa 1,68 posto, Bjelovar sa 1,67 posto i Benkovac sa 1,56 posto povučenih EU sredstava. Podsjećamo ovdje da iz naših analiza uvijek, zbog proračuna koji je neusporediv sa svima ostalima, izostavljamo Zagreb.
U odnosu na broj stanovnika, najviše je povukao Grad Komiža, nešto više od 3,5 tisuće kuna po stanovniku. Druga je Vrlika sa gotovo 3,4 tisuće, Cres i Orahovica blizu 3,3 tisuće, Otok 2,7 tisuća kuna, Beli Manastir, Drniš i Nin oko 2,6 tisuća, Đurđevac blizu 2,5 tisuće te Benkovac gotovo 2,4 tisuće po stanovniku, navodi portal.
Najveći rast povučenih EU sredstava u odnosu na 2020. godinu imao je, pak, Grad Vrbovsko – gotovo 2 tisuće posto, nešto manje Kaštela, Lepoglava nešto više od 1000 posto rasta, Ilok 775 posto više, Novigrad rast od 469 posto, Rovinj 428 posto, Glina 347 posto više, Zabok 340 posto te Nin 324 i Pula 312 posto više sredstava.
