Pandemija pa onda i inflacija dva su faktora koja su utjecala na brojne aspekte naše svakodnevice, pa tako i navike kupnje. Najnovije Eurostatovo istraživanje pokazalo je da sve više naručujemo hranu i jedemo vani.
S godinama se smanjio i broj ljudi koji si ne mogu priuštiti meso ili ribu jer je uvoz ponudio jeftinije varijante, navodi Dnevnik.
Na prehranu se u Europi troši više nego ikad prije 2021. ukupno 1,55 bilijuna eura. Podaci za Hrvatsku potvrđuju to povećanje. Hrvatska je 2012. na hranu, piće i duhanske proizvode potrošila 5,1 milijardu eura, a deset godina kasnije taj je iznos veći za 57 posto.
Profesorica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Marijana Ivanov naglašava kako ti podaci ne govore nužno o tome da se konzumira više, već da su se zbog inflacije i poskupljenja povećali troškovi.
- Što su dohodak ili kupovna moć niži, to se više eliminiraju nepotrebni izdaci i oni koji nisu nužni pa relativno veći dio dohotka odlazi na kupnju hrane, režije, otplatu duga i druge neizbježne izdatke - pojašnjava Marijana Ivanov.
Podaci Eurostata pokazuju da su se od 2019. do 2022. troškovi za hranu i piće više povećali nego u dvostruko duljem razdoblju od 2012. do 2019. Prosječni Hrvat je tako 2012. samo na hranu trošio 1190 eura godišnje, a desetljeće kasnije 2040 eura.
Budući da je prosječna neto plaća za 2022. bila 7653 kuna (otprilike 1016 eura), ispada da smo trebali raditi dva mjeseca kako bismo zadovoljili ovu najosnovniju životnu potrebu. U taj iznos čak nije ni uračunato piće - na bezalkoholno se po glavi stanovnika lani trošilo 380 eura (120 više nego 2019.), a alkohol dodatnih 440 eura (160 eura više).
U Hrvatskoj se prošle godine popilo alkohola u vrijednosti 1,7 milijardi eura, a sokova i drugih bezalkoholnih napitaka ukupno 1, 5 milijarde eura. Novac koji dajemo za dostave u tom se razdoblju najviše povećao - za čak 280 eura po stanovniku, piše novinarka Jutarnjeg lista Karla Zupičić. (Hina)
