Kako je bio političko, gospodarsko i kulturno središte Dalmacije, Zadar je krajem XIX. i početkom XX. stoljeća napredovao najviše od svih dalmatinskih gradova i 1918. imao 20 tisuća stanovnika i to, kako piše Grga Novak: “samih činovnika, profesora i učitelja, liječnika i odvjetnika, oficira, obrtnika i malo zemljoradnika, koji su inače živjeli u obližnjim selima i na obližnjim otocima. Njegova je populacijska struktura bila potpuno urbana, više od bilo kojeg mjesta u Dalmaciji.”
Naravno da je ovakvo stanje pogodovalo bogatom kulturnom i književnom te kazališnom životu te izdavačkoj djelatnosti na hrvatskom i talijanskom jeziku.
Djeluje petnaest tiskara
“Književni fondovi knjižnica i čitaonica su vrlo bogati i zadarskom je čitateljstvu bila na raspolaganju suvremena svjetska književna produkcija. Već od početka 19. stoljeća u Zadru je bogata i izdavačka djelatnost. Na razmeđu stoljeća u tom gradu djeluje petnaest tiskara, izlaze brojni časopisi na hrvatskom i talijanskom jeziku, tiskaju se znanstvena i književna djela. U razdoblju od 1870. do 1914. u Zadru izlazi oko 26 časopisa i periodika na talijanskom jeziku. Od toga je nekoliko književnih od kojih su najvažniji Palestra (1878.-1882.), Scintille (1886.-1890.), La Cronaca dalmatica (1888.-1889.), La Rivista dalmatica (1899.-1911., 1922.-), Zara letteraria (1899.-1900.) i Dalmazia letteraria (1902.-1903.),” navodi Nedjeljka Balić Nižić u svome djelu “Talijanski pisci u Zadru” te nastavlja:
Značenje Smotre dalmatinske
“Posebno je značenje za književne i kulturne veze Zadra s Europom imala Smotra dalmatinska (1888. - 1918.) koja, pod vodstvom Petra Kasandrića, izlazi kao podlistak Avvisatore dalmato. Tijekom tridesetak godina izlaženja u Smotri se konstantno pratila strana književnost, posebno ‘francuska, ruska, engleska, američka, poljska, češka te skandinavske literature, a nije zaboravljena ni mađarska, talijanska, njemačka, španjolska i mnoge druge. Strana književnost ne samo da je zastupljena velikim brojem prijevoda i informativnih članaka, nego je i vrlo kvalitetno prezentirana.”
Najtraženiji talijanski i strani pisci
Među najtraženijim talijanskim piscima druge polovine XIX. stoljeća bili su Manzoni, Berchet, Pellico, a početkom XX. stoljeća Carducci,, Pascoli, Fogazzaro, D’Anunzio i drugi. Od dalmatinskih autora najviše se čitaju djela Tommasea, Colauttija i Gicherta, a od svjetskih klasika, djela kojih se čitaju i u originalu najpopularniji su Goethe, Cervantes, Shakespeare, Schiller, Zola i Milton, zabilježio je Angelo de Benvenuti u svome djelu “Storia di Zara dal 1797 al 1918”.
Uglavnom, kada pogledamo ove podatke, moramo se zapitati kako u odnosu na njih stoji današnji Zadar, s četiri puta više stanovnika i još k tome sveučilišni grad?!
